Trajna zagađenja tla klordekonom na Antilima: kako s njom upravljati?

Chlordékon, sintetički organski klorirani insekticid, koristi se u bananikama na Antilima prije 1993. godine. Ipak, još uvijek zagađuje vodne resurse, određene namirnice i vodne organizme. Već od same početne faze, agronomska istraživanja bila su usmjerena na rješavanje pitanja povezanih s upravljanjem ovom krizu: U kojim tlu je zagađenje? Je li je zagađenje trajno? Molekula je slabo pokretna. Karte rizika, temeljene na retroaktivnoj uporabi tla za bananike, pokazuju da je 1/5 površine zemljišta zagađeno u Gvadelupi, a 2/5 u Martiniču. Tla bogata organskom tvari jake zadržavaju chlordékon. U zrastućim tlima molekula se ne raspada, samo voda prodiranja može je razrijediti. Stoga je trajnost zagađenja duga, od jedne do nekoliko stoljeća, ovisno o vrsti tla. Uspješno čišćenje je trenutno nepraktično. Zato je potrebno upravljati zagađenjem. Da bismo smanjili izloženost stanovništva i kontaminaciju namirnica, poljoprivrednici moraju imati sustave poljoprivrede i stokarstva koji su kompatibilni s razinom chlordékona u tlu, koje je ostalo plodno. Na raspolaganju je alat koji uzima u obzir razinu zagađenja parcele i kontaminaciju kultivacija: neke kultive su jako zagađene (krompir), druge su nezagađene (voćne biljke, banana, ananas, rajčica…).