Prošla i sadašnja gospodarska važnost kultiviranih voćaka: historijska uloga u smjenama i faktori promjene

Bobicne biljke i zrna bile su imale važnu historijsku ulogu u nastanku poljštva. Od 1950-ih godina, kombinirano djelovanje intenzivnog stokaštva (pokretanog uvozom soje u Europu) i europske političke podrške proizvodnji žitarica i uljnih kultura (pokretane proizvodnjom masivnih količina dušikovih gnojiva proizvedenih iz uvoženih fosilnih goriva) smanjilo je udjel bobika u francuskom i europskom poljoprivrednom sektoru. Danas raste društvena i ekonomska potreba za (i) trajnijim sistemima proizvodnje biljne i životinjske hrane koji uzimaju u obzir troškove sredstava za proizvodnju i utjecaj na okoliš, te (ii) za tracimom i sigurnošću hrane koja se konsumira. Ova nova okolnost je povoljna za razvoj bobika, koje imaju prednosti (i) za proizvođače – sposobnost fiksacije atmosferskog dušika kroz simbiozu s bakterijama rodova rhizobium, kao i mogućnost dobre integracije u različite sustave poljoprivrednog gospodarenja, i (ii) za korisnike – ljude i životinje – jer nude proizvodnju proteina visoke nutritivne vrijednosti. Ovaj razvoj, koji će doprinijeti većoj samostalnosti EU u pristupu proteinima, zahtijevat će jaku koordinaciju političkih odlučivača s članovima lancu proizvodnje i građanima.