Ekonomski utjecaji stihoturma; primjena na uragan Klaus i šumski masiv Landais

Ekonomski gubitak nastao zbog oluje koja pogoduje šume je višestruki. Obuhvaća elemente koji se tiču šume, drvoobradne djelatnosti i svih drugih funkcija šume. Procjena ovog gubitka je pristojna, ali složena. Zbog toga se ovom prilikom posebno naglašavaju troškovi nastali promjenom prihoda iz drvoobradne djelatnosti. Ti troškovi obično nose vlasnici šuma, osiguravajuće tvrtke ukoliko su šume bile osigurane, te država; država je istovremeno i važan vlasnik te pomaže u kompenziranju dijela gubitka koji su vlasnici pretrpjeli kroz državne mjere koje djeluju direktno i indirektno na prihode vlasnika. Troškovi povezani s gubitkom u šumama najčešće se protežu kroz godine koje slijede nakon obrade prevrnutih drveća. U slučaju oluje Klaus u siječnju 2009. i samo za šume gdje je smreka glavna vrsta (tj. gdje je najveći udio slobodnog pokrivenja), procijenjeni gubitak vlasnika šuma iznosi između 1,3 i 1,8 milijarde eura, prosječno oko 1,5 milijarde eura. Troškovi oluja Lothar i Martin u prosincu 1999. iznosili su prema procjeni oko 6 milijardi eura za slične elemente i cijelu Francusku.