Uzroci promjene dinamike kultivacijskih praksi tijekom prijelaza na organsko landaloštvo na vegetaciju trajnih livrda

Cilj ove studije je utvrditi utjecaj poljoprivrednih praksi tijekom pretvorbe u organsko zemljoprislužno (AB) poljoprivredu na sastav travnih travništa, uzimajući u obzir prošle prakse na tim poljima. Posljedice praksi procjenjuju se na temelju taksonomske (raznolikost, raznolikost i ravnoteža vrsta), funkcionalne (raznolikost atributa funkcionalnih svojstava po svakom svojstvu) i poljoprivredne (pastviška vrijednost) strukture vegetacije. Tipologija travništa temeljena na praksi provedenoj tijekom šest godina (5 prije početka pretvorbe i 1 nakon) omogućila je identificiranje tri klase: jedna klasa sadrži polja koja se uobičajeno žene dvaput godišnje, druga klasa sadrži polja s visokom intenzivnošću pašenja, a treća klasa sadrži polja s raznolikim praksama. U ovom radu pokazujemo da su polja koja se žene i slabo gnoje imala veću brojnost vrsta od ostalih (redom 23,2; 16,9 i 17 vrsta), ali nižu pastvišku vrijednost (redom 45,9; 66,8 i 68,6). Ova žena polja imaju također veću funkcionalnu raznolikost od ostalih za dva ispitivana svojstva: način širenja sjemenki i strategiju usvajanja prema Grimeu. Polja s raznolikim praksama imaju funkcionalno raznolikiju vegetaciju. Na kraju, prakse same po sebi ne objašnjavaju razlike u sastavu vegetacije. Pretpostavljamo da je dinamika vegetacije nakon pretvorbe u AB tek započela, a da na taksonomski i funkcionalni sastav matrice travništa utječu i značajke krajolika.